Naslovna » Kultura

Kultura

Svjesna iznimne kulturne tradicije i posebnih kulturnih potreba sredine, Općina Omišalj programske aktivnosti usmjerava ka sadržajima i stvaralaštvu kojima obogaćuje život svojih stanovnika. Sustavno se provode istraživanja i vrednovanje kulturnih dobara kako bi se zaštitila sva pokretna, nepokretna i tradicijska baština. Kao turističke destinacije, Omišalj i Njivice imaju i posebne potrebe za kulturom u spektru turističke ponude.

Potreba skrbi o kulturnim spomenicima i tradicijskoj baštini nadilazi općinske mogućnosti pa su naši programi prepoznati i uživaju potporu Ministarstva kulture, Primorsko – goranske županije i UNESCO-a.

Kultura je u životu Omišlja oduvijek igrala veliku ulogu. Od doba prvih glagoljaša do naših dana postojali su ljudi, pojedinci koji su samoinicijativno, i stoga manje zavisni od utjecaja vladajućih režima, širili svijest o potrebi očuvanja duhovne tradicije, time i nacionalnog identiteta. Omišalj je iznjedrio mnoge važne znanstvenike, umjetnike, svećenike i javne djelatnike.

Godine 1884. Omišalj dobiva čitaonicu. Društveni život u Omišlju je bujao, a kulturnih sadržaja nije nedostajalo. Uz Hrvasko, najprije gostionicu, a potom društveni dom, u prostoru današnje pošte bio je dom kulture u kojem su se do 60-ih godina prošlog stoljeća izvodile dramske i kino predstave, organizirali koncert i mjesne zabave. Prvi institucionalni oblik kulture u Omišlju nastaje osnivanjem KUD-a Ive Jurjević 1983. godine.

Knjižnica Vid Omišljanin

Knjižnica Vid Omišljanin započela je radom u ožujku 2002. godine pod okriljem Općine Omišalj. Fond od 4.500 naslova preseljen je iz DINA-e u obnovljen prostor općinske zgrade. Danas fond broji oko 8.000 naslova. Knjižnica svojim korisnicima, građanima Omišlja, Njivica te okolnih mjesta, a u ljetnim mjesecima i turistima, nudi beletristiku na hrvatskom i više stranih jezika, stručno-popularnu literaturu, knjige za djecu i mlade, enciklopedije, leksikone, rječnike i priručnike te časopise na hrvatskom jeziku. Poticanje mladih naraštaja na čitanje je na prvom mjestu. Na početku svake školske godine učenici petih razreda besplatno se učlanjuju u knjižnicu. U 2009. godini knjižnica se modernizirala uvođenjem novog programa obrade knjižnog fonda METAL Win, što je znatno olakšalo knjižničarske poslove. Knjižnica radi utorkom od 11,00 do 16,00 te petkom od 13,00 do 18,00 sati. Godišnja članarina iznosi 60,00 kuna, a za članove Kluba 60+ i Kluba mladih 'Omišalj' 30,00 kuna.

Knjižnica danas ima oko 300 aktivnih članova.

U razdoblju od listopada 2011. do listopada 2012. godine knjižnica je obogaćena za 346 naslova, od čega je 226 naslova kupljeno iz osiguranih sredstava, a 120 naslova donirano. Ostvarena je pretplata na 6 časopisa. Članstvo se povećalo za 18 novih članove, a programom besplatnog učlanjenja petog razreda Osnovne škole u Omišlju učlanjeno je i 15 učenika.

Najposuđivanije knjige u 2012. godini su: Sarin ključ, Magla se diže, U potrazi za srećom, Jezik cvijeća, Hotel na uglu gorkog i sltkog, Zločini u malom gradu, Kabulske lastavice, Magična ljubavna kutijica, Porodično stablo, Istina o Melody Browne te Suvremena čitateljica.

Voditeljica Knjižnice je Vilma Jelavić
Adresa: Prikešte 13, 51 513 Omišalj
Telefon: 385 (0)51 842 536

Galerijski prostori


1. Spomen dom krčkog Folklora



Prostor materijalne i nematerijalne kulturne baštine otoka Krka, Spomen dom krčkog folklora otvoren je 12. Lipnja 2012. godine.
Projekt je 2009. godine inicirao načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić, a njegov prijedlog jednoglasno su prihvatili i podržali čelnici svih otočnih samouprava.
Spomen dom je otvoren u čast 1. festivala krčkog folklora sa osnovnom zadaćom očuvanja, vrednovanja, prezentacije i zaštite kulturne baštine cijeloga otoka: od folklora, preko jezika do graditeljstva. Otvoren je s ciljem da će se na jednom mjestu pohranjivati čitavo otočno etno i etnomuzikološko naslijeđe, tako što će se uz korištenje suvremene tehnologije kreirati baze podataka svih notnih zapisa, audio, video i foto dokumentacija te publikacija. U virtualnom obliku čuvat će se pak najvrjedniji primjerci instrumenata i narodnih nošnji.

Prvi Festival folklora otoka Krka održan je 1935. godine u Omišlju. Tom prilikom po prvi put okupila su se u Omišlju folklorna društva otoka Krka, te izvela drevne narodne plesove i izvorne narodne napjeve. Festival se svake godine u drugoj jedinici lokalne samouprave otoka krka, a predstavlja najstariju manifestaciju takve vrste u Hrvatskoj. Spomen dom njeguje uspomenu i sjećanje na osnivače i generacije krčana koje su tradiciju Festivala održale do danas.

Novouređeni prostor ima dvostruku funkciju: radnu i izložbenu, a istovremeno ga može posjetiti 15-ak posjetitelja koji mogu razgledati nakit, glazbala, nošnje, poslušati „kanat“ i zvuke sopila ili pogledati „tenec“ folklornih društava s otoka Krka i film o omišaljskim običajima Lipo moje.

U sklopu izložbene postave u Spomen domu krčkog folklora izloženi su instrumenti karakteristični za ovaj kraj (sopile, mih, dvojkinje), notni zapisi, fotografije, te nošnje i predmeti koji su se nekada koristili a sada svjedoče o nekim prošlim vremenima koji su zauvijek nestali.

2. Općinska Vijećnica



VijećnicaProstor Vijećnice nalazi se u sklopu zgrade općine. Od 2003. do 2006. godine koristio se kao prostor za razne sastanke, a 2006. godine, nakon što je prostor uređen, služi kao polivalentan prostor za razne sastanke bitne za Općinu Omišalj, kao galerijski prostor u kojem svoje radove razni renomirani umjetnici, predstavljanje knjiga, projekcije filmova, koncerte, te za razne druge organizacije.

VijećnicaPrvu izložbu u novootvorenom prostoru 22. Lipnja 2006. godine održao je akademski kipar Damir Mataušić s temom Medalje i male plastike.
Galerija „Vijećnica“ nalazi se na službenom popisu priznatih galerijskih prostora u Republici Hrvatskoj od strane:
- ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
- HDLU - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
,
te im se redovito šalju izvještaji o radu.

3. Galerija Lapidarij



LapidarijMuzejsko-galerijski prostor “LAPIDARIJ” od svog uređenja 1989. godine ispunjava funkciju galerijskog prostora u kojem su do sada izlagali brojni eminentni likovni umjetnici. Te godine u suradnji s Muzejsko-galerijskim centrom (MGC) iz Zagreba i Turističkom zajednicom Otoka Krka održana je prva izložba u Lapidariju s temom “Zlatnici” autora Damira Mataušića.
13. ožujka 2002. godine Općina Omišalj preuzela je na trajno čuvanje kulturna dobra koja su od tada dio stalnog postava lapidarija na placi u Omišlju (Galerija “Lapidarij” u neposrednoj blizini župne crkve.

Preuzeti eksponati:
Lapidarij1. Fulfinski natpis ( kuća Tome Lesice )
2. Starohrvatski / predromanički kapitel koji se koristi kao postament za procesijski križ (iz župne crkve)
3. Starohrvatski / predromanički kapitel ( iz crkve Sv. Jelene )
4. Fragment grede oltarne pregrade s pleternim ornamentom ( crkva Sv. Jelene )
5. Nadvratnik Jelena prvadnika ( crkva Sv. Jelene )
6. Fragment trijumfalnog luka iz crkve Sv. Jurja na Jezeru ( crkva Sv. Jelene )
7. Natpis s lučnog nadvratnika jedne stambene kuće iz 1654. godine ( crkva Sv. Jelene )
8. Nadgrobna ploča opata Stjepana iz Zadra ( crkva Sv. Nikole na moru )

Galerija „Lapidarij“ nalazi se na službenom popisu priznatih galerijskih prostora u Republici Hrvatskoj od strane:
- ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
- HDLU - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
,
te im se redovito šalju izvještaji o radu.

4. Malakološka zbirka



LožaMalakološka zbirka Omišalj otvorena je 2011. godine, a smještena u novouređenom izložbenom prostoru Loža na placi, odmah do župne crkve. Jedina je takva zbirka na otoku Krku.
Zanimljivu kolekciju koja broji 675 primjeraka puževa, školjkaša i glavonožaca Općini je darovala liječnica Branka Hameder Isensee, koja je porijeklom iz Vukovara, a veći dio života provela je u Njemačkoj gdje je 30 godina vodila psihijatarsku ordinaciju. Bavila se i skupljanjem školjaka te je nakon tri desetljeća oformila kolekciju s oko 900 primjeraka.
Ova izložba je specifična zbog nastanka imena Omišalj. Naime, ono potječe od latinskog naziva Ad musculu što u prijevodu znači kod školjaka odnosno dagnjišta.
Pri osmišljavanju postava Općina je usko surađivala s Prirodoslovnim muzejom iz Rijeke čije su djelatnice Milvana Arko-Pijevac i Željka Modrić Surina ujedno i autorice stalnog postava.
LožaU zbirci se nalaze puževi, školjke i glavonošci, te drugi morski beskralješnjaci iz skupine spužvi, žarnjaka, bodljikaša, riba i fosilnih mekušaca iz svjetskih mora i oceana te nešto manji broj jadranskih vrsta.
Posebna vrijednost zbirke jesu primjerci šest vrsta zaštićenih u Hrvatskoj koje su uvrštene i na popis Crvene knjige Međunarodnog saveza za očuvanje prirode, a riječ je o vrstama Lobatus, Haliotis, Charonia, Tonna, Pinna i Pholas.

Kalendar događanja
travanj, 2014
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30