Naslovna » Turizam u općini Omišalj

Njivice, Hotel Jadran u suton

Turizam u općini Omišalj

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik TZO-a: Tomo Sparožić

Vijeće TZO-a: Zvonimir Tudorović, Vedran Kežić, Ivan Lončar, Dean Milohnić, Dražen Lesica, Predrag Mihaljević, Alen Karabaić, Nikola Dapčić

Skupština TZO-a: Zvonimir Tudorović, Vedran Kežić, Ivan Lončar, Mirjana Bajčić, Dalibor Maletić, Dean Milohnić, Damir Dorčić, Josipa Martinek, Bruno Janković, Hrvoje Hlebar, Nikola Španjić, Katarina Žuvić, Lana Sparožić, Mario Pašćenko, Martina Bačić, Željka Barešić, Jadranko Bogović, Dražen Lesica, Mario Šivolija Jelica, Romeo Mršić, Branko Matić, Miljenka Justić, Mira Labaš-Bencek, Tomica Veljačić, Đina Šutilović

Direktorica TZO-a: Katica Jakovčić

Adrese na kojima možete pronaći više informacija o turističkoj ponudi u općini Omišalj:

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE OMIŠALJ
Ribarska obala 10, 51512 Njivice
tel.: ++385 (0)51 846-243, 846 735
faks: ++385 (0)51 847 662
e-mail: tzo-njivice@ri.t-com.hr
url: www.tz-njivice-omisalj.hr

TURISTIČKO - INFORMATIVNI CENTAR (TIC) OMIŠALJ
Prikešte 11, 51513 Omišalj
tel./faks: ++385 (0)51 841 042
e-mail: tzo-njivice@ri.t-com.hr
url: www.tz-njivice-omisalj.hr

TURISTIČKA ZAJEDNICA OTOKA KRKA
Trg Sv.Kvirina 1, Krk
tel.: ++385 (0)51 221 359
faks: ++385 (0)51 221 336
e-mail: tz-otoka-krka@ri.t-com.hr

O destinaciji:

Srednja godišnja temperatura: 14 °C
Temperatura mora kreće se od 9 °C zimi do 26 °C ljeti
Ukupne padaline (godišnje): 1.200 mm

Njivice
Hoteli : 1774 osnovnih kreveta (+213 pomoćnih)
Privatni smještaj: 1716 osnovni (+ 452 pomoćnih)
Odmarališta 20 osnovnih kreveta
Kamp 2379 jedinica

2012. godine ostvareno 86.310 dolazaka (6% domaćih i 94% stranih) te 464.090 noćenja (6% domaćih i 94% stranih)

Omišalj
Hoteli: 732 osnovnih kreveta + 174 pomoćnih
Privatni smještaj 468 osnovnih + 131 pomoćnih
Odmarališta 175 osnovnih kreveta
Kamp 300 jedinica

2012. ostvareno je 35.274 dolazaka (11% domaćih i 89 % stranih) te 150.332 noćenja (12%domaći i 88 % stranih)

Turizam od početaka do danas

Prirodne ljepote, blaga mediteranska klima i vrijedne ruke radišnih Primoraca, temelji su na kojima počiva turizam našeg kraja. Njegove je početke teško točno odrediti jer se ljepotama otoka, pa tako i Omišlja i Njivica, još davnih dana dolaze diviti riječki patriciji te austrijska i mađarska aristokracija. Prema zapisu iz Riječke revije, već 1885. godine Njivice su bile baza za lovačke ekspedicije na obližnje Jezero pa je tako jednom prigodom u lovu bio sam prestolonasljednik Rudolf Habzburški.

U Omišalj se o Duhovu i na Stomorinu hodočastilo od pamtivijeka pa se sve one koji su uživali u tim svečanim prigodama može smatrati pretečama turista.

Njivice, KalaSigurno je da pravi zamah turizama u priobalju, a potom i na otocima, počinje potkraj IX. i početkom XX. stoljeća. Pridonosi tome dovršetak željezničkih pruga koje Rijeku povezuju sa Zagrebom i Budimpeštom, odnosno Ljubljanom i Bečom 1873. godine te intenziviranje parobrodskog prometa.

Ni Omišalj nije mogao ostati ravnodušan na izazove i učinke koje nosi turizam. Zabilježeno je da su prve skupine gostiju parobrodom iz Rijeke i Opatije u Omišalj počele stizati 1905. godine, a već naredne, 1906. godine, osnovano je Društvo za poljepšavanje Omišlja. Zadaća Društva je bila učiniti turistima boravak u Omišlju što ugodnijim. U uglednom društvu osnivača uz Omišljane su bili i Njivičari. Društvo je postavilo ambiciozne zadaće: popravljanje putova, osobito priobalnih, postavljanje klupa na javnim mjestima, promicanje čistoće, sadnja cvijeća, širenje zelenih površina, postavljanje putokaza i oznaka. Uz tu, Društvo je imalo i prosvjetiteljsku ulogu pa uz organiziranje raznih korisnih tečajeva, vodi brigu i o unapređenju poljoprivrede.

Omišalj, Kavana na rivi («Baraka»)Do Prvog svjetskog rata u Omišlju su postojala tri ugostiteljska objekta s nekoliko soba za noćenje. Prvi svjetski rat i kasnija talijanska okupacija prekidaju kontinuitet razvoja turizma do 1921. godine, kad se osniva Kupališno povjerenstvo koje preuzima ulogu Društva za poljepšavanje i do početka Drugog svjetskog rata vodi glavnu riječ u turizmu. Već na početku pred sebe postavljaju za to vrijeme nedostižne ciljeve: izgradnju vodovoda i elektrifikaciju Omišlja. Ipak, uz izdašniju potporu omišaljskih iseljenika iz Amerike, električna dizelska centrala i vodovod proradili su 24. prosinca 1925. godine. U ljeto iste godine, na poluotočiću Pesja otvoreno je kupalište s 30 kabina, a 1926. godine, zahvaljujući poduzetničkoj inicijativi Omišljana, otvoren je i ugostiteljski objekt uz brodsko pristanište. Veliki ciklus investiranja u smještajne kapacitete počinje 1927. godine gradnjom hotela i vila na jedinstvenim položajima Omišaljskog zaljeva. Najprije je izgrađen hotel Slavija, a potom se nižu hoteli Učka, Pilar, Biserka, Ruža te vile Marija, Lovorka, Gaj i Marina.

Omišalj, razglednica “s porukom”Omišalj je uoči Drugog svjetskog rata imao 312 ležajeva, što je predstavljalo oko 20% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Krka.

Zanimljivi su načini privlačenja gostiju, poput nastojanja da im se ponudom autentičnog folklornog izričaja boravak na otoku obogati i učini atraktivnijim. Na inicijativu prof. Ivana Matetića Ronjgova, prof. Slavka Zlatića i prof. Ive Jelenovića, 1935. godine održan je, upravo u Omišlju, prvi Krčki festival (danas Festival folklora otoka Krka), najstarija manifestacija te vrste u Hrvatskoj.

Mekotini, 1. Krčki festival 1935.U Njivice turisti u većem broju dolaze od 1912. godine (najčešće Česi), a ozbiljnija ulaganja u turizam započinju izgradnjom hotela Luka 1922. godine. Vlasnik hotela trgovac Luka Turato zapada u financijske teškoće pa prekida započete vizionarske pothvate na koje nas danas podsjećaju nedovršeni hotel, današnja Plava terasa kao i započet a nikad dovršen objekt u neposrednoj blizini špilje Biserujke, u uvali Slivanjska. Godine 1930. u Njivicama su registrirane i gostione Slavija i Na moru te vila Rosulje koju je sagradio austro-ugarski pukovnik Antun Kosta, kao i pansion Mare Lesice na čiju se tradiciju i početke nastavlja renomirani restoran Rivica iz Njivica, nezaobilazni dio povijesti turizma Njivica, otoka Krka i šire.

Kupališno povjerenstvo u Njivicama djeluje od 1930. godine, ali službenu potvrdu o osnivanju dobiva 1937. godine. Od 1938. mogu se pratiti i statistike broja gostiju i noćenja koje su do tada vođena zbirno s Omišljem.

Između dva svjetska rata gosti su u Njivice dolazili parobrodom, koji je više puta na dan doticao njivičku rivu i prometovao prema Omišlju i Sušaku te prema Malinskoj, Krku i Puntu.

Hoteli u OmišljuZavršetkom Drugog svjetskog rata dolazi do prekretnice. To je još jače izraženo 1948. godine kada su gotovo svi turistički kapaciteti nacionalizirani i pretvoreni u radničko-službenička odmarališta.

Početak sustavnijeg bavljenja turizmom u novim okolnostima započinje osnivanjem hotelskog poduzeće Kvarner 1951. godine, Turističkog društva u Omišlju 1953.godine te Turističkog društva u Njivicama 1954. godine. Nižu se uspjesi, a Omišalj po mnogočemu prednjači u odnosu na ostatak otoka. Procjenjuje se da je izgradnja infrastrukture preduvjet daljnjeg razvoja pa se gotovo sav novac ostvaren od turizma iz godine u godinu ulaže u te radove. Grade se ceste, popravljaju podzidi, uređuje mjesto. Jedinstven je slučaj da jedno turističko društvo gradi magistralnu prometnicu, a upravo se to dogodilo u Omišlju. Da bi se ostvarilo planirano trajektno povezivanje otoka Krka s kopnom, na magistralnoj trasi Voz – Baška, dionicu od trajektnog pristaništa do Omišlja financiralo je Turističko društvo uz pomoć HP-a Kvarner.

Ne čudi stoga da je upravo u Omišlju izgrađeno bungalov-naselje (devet objekata) i hotelska depandansa Bodulka, a zatim 1966. godine i hotel Adriatic, prvi novi hotel na otoku Krku. Depananse Marina i Primorka se dovršavaju 1969. godine.

Hotel Adriatic s depandansamaOd samog osnivanja 1951. pa sve do 1966. godine, Hotelsko poduzeće Kvarner ima svoju radnu jedinicu koja upravlja turističkim kapacitetima u Njivicama. Od HP-a Kvarner hotelske kapacitete preuzima poduzeće Interplet čime započinju veći investicijski zahvati u turizmu Njivica. Dovršetkom bungalova Javor i Krivaja, poduzeće Interplet pada u financijske teškoće pa sve hotelske kapacitete prepušta poduzeću GIK-u Zagorje, istom onom koje je gradilo bungalove i koje 1968. godine nastavlja investiranje u izgradnju novih, pod nazivom Zagorje, Lolita, Laura, Marina i Sirene. Uz bungalove se gradi Peharček i obnavlja restoran u hotelu Jadran, a 1970. godine započinje izgradnja hotela Beli kamik. Godinu dana kasnije proširuje se i hotel Jadran, a dovršena je i depadansa hotela . I GIK Zagorje 1976. godine zapada u financijske teškoće pa sve kapacitete preuzima poduzeće Zlatni otok - Krk. Uz smještaj u čvrstim objektima, poduzeće raspolaže i auto-kampom na privatnim parcelama, a otkupom zemljišta 1982. godine i kamp postaje vlasništvo Zlatnog otoka.

Njivice, Hotel Jadran u sutonGodine 1993. Hoteli Njivice postaju zasebna tvrtka i ulaze u pretvorbu kao dioničko društvo s 1.900 kreveta u čvrstim objektima i 3.000 mjesta u auto-kampu.

Izgradnjom industrije u Omišlju krajem 70-tih (i 80-tih) godina, nastupa zastoj u razvoju omišaljskoga turizma. Čine se veliki napori kako bi se zadržao svaki gost pa se negativni učinci industrijalizacije nastoje umanjiti na različite načine. Mega-projekti poput sportskih natjecanja, utrke brzih čamaca potkraj 80-tih godina, Big game natjecanja u sportskom ribolovu u najnovije vrijeme, tradicionalno bogati programi ljetnih kulturno-zabavih priredbi, ekološki programi međunarodne Plave zastave, investicije u kulturne spomenike, promotivne aktivnosti kao i veliki dio ulaganja u komunalne programe samo su dio učinjenog kako bi turizam opstao te i danas bio relevantan gospodarski čimbenik. Velika požrtvovnost, trud i entuzijazam svih onih koji se na bilo koji način bave turizmom predstavlja doprinos istom cilju. Suživotu industrije i turizma pridonose i relativno visoke ekološke norme i suvremena tehnološka rješenja primijenjena u izgrađenim industrijskim pogonima DINA-e i JANAF-a, ali i svijest stručnih kadrova, zaposlenih u toj industriji.

OmišaljNjiviceUz izletnički i ambijentalni, budućnost turizma u Omišlju je u različitim oblicima kulturnog turizma i turizma događanja ... jer Omišalj ne ostavlja ravnodušnim nikoga tko ga jednom upozna.

Njivice su danas zanimljiva turistička destinacija koju svake godine posjećuje sve više gostiju. Ostvaruje sve više noćenja, kako u hotelskom smještaju tako i kod privatnih iznajmljivača. Pred Njivicama je neupitna turistička budućnost, a glavni su razvojni ciljevi, uz podizanje kvalitete svih usluga i obogaćivanje destinacije suvremenim turističkim sadržajima, iskorak u elitni golf-turizam.

Njivice,  uvala Kijac
Kalendar događanja
travanj, 2014
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30