Naslovna » Gospodarstvo

Gospodarstvo

Iako hrvatski otoci imaju goleme razvojne mogućnosti, već dugo je otočno gospodarstvo, temeljeno na tradicionalnom načinu privređivanja (ratarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pomorstvo), osuđeno na lagano umiranje. I Omišalj dijeli sudbinu hrvatskih otoka pa Omišljani od kraja 19. stoljeća postaju sudionici velike prekomorske seobe.

Skrbeći za duhovno dobro vjernika, početkom 20. stoljeća krčki biskup Anton Mahnić osobitu pozornost posvećuje gospodarskoj strani života otočana. Potiče ih na otvaranje niza institucija kojima sami poboljšavaju svoje gospodarstvo i ekonomske prilike. Kotarska gospodarska zadruga, u koju se učlanjuju, dobavlja im sjeme, rasplodne životinje, alat i zaštitna sredstva za poljodjelstvo. Zadruga priređuje i gospodarske tečajeve i natjecanja, a u Omišlju je otvorena i košaračka škola. U sklopu unapređenja gospodarstva osnovano je i trgovačko društvo Magazin. Pod okriljem zadružnoga pokreta, 1901. godine u Omišlju je osnovana i štedno - kreditna zadruga – posujilnica.

Nakon završetka I. svjetskog rata tj. od završetka talijanske okupacije 1921. godine, na Krku počinje iznimno dinamično razdoblje. Turizam bilježi svoj prvi pravi uzlet. Istodobno, Omišalj postaje važno trgovačko središte. Žitarice koje se u Omišalj dovoze iz Slavonije, iz Omišlja se distribuiraju širom otoka Krka i čitave sjeverne Dalmacije. Trgovinu predvode poduzetnici Ivan Bogović i Luka Turato, a važnu ulogu ima i Gospodarsko trgovačko društvo, odnosno zadruga na čijem je čelu inž. Antun Ilijić. Osnovana „poštovanjem amerikanskih iseljenika i slogom Omišljana“, zadruga djeluje pod motom:

Svaki član mora znati:
Slogom rastu male stvari,
A nesloga sve pokvari.
Tko kupuje u zadruzi
Sebe pomaže,
jer
Zadruga je slična velikoj obitelji,
Koja teži dobrome i lijepome,
Zato
SVI ZA ZADRUGU
ZADRUGA ZA SVE!

Između dva svjetska rata u Omišlju postoje tri pekarnice, tri mesnice te nekoliko manjih trgovina i obrtničkih radnji (stolarske, građevinske, kovačke, bravarske, krojačke i ostale).
Maslinarstvo, uzgoj ovaca i ribarstvo su tradicionalni oblici poljoprivrede na otoku Krku pa tako i u Omišlju, a u razdoblju od 1921. do 1941. godine tu ima oko 1500 ovaca, 200 volova, 100 krava, 140 koza, 20 konja i 30 magaraca.

Drugi svjetski rat naglo prekida zlatno doba čiji su tragovi u Omišlju vidljivi i danas.

Po oslobođenju, u Narodnoj, potom i Socijalističkoj Jugoslaviji, ponovnom trendu ekonomskog emigriranja na Zapad, za Omišljane posebno naglašenog iseljavanja u Ameriku, pridodan je i novi oblik migracije iz sela u grad. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, Omišalj ima svega oko 600 duša, što je najmanji broj stanovnika zabilježen tijekom povijesti. Ipak, to je i doba osnivanja hotelskog poduzeće Kvarner (1951.) te turističkih društava u Omišlju (1953.) i Njivicama (1954.). Uz rast turističkih aktivnosti, izvode se važni infrastrukturni zahvati, a uz Jezero, u predjelu Veli i Mali Lug, niče pravo poljoprivredno dobro. Uz bavljenje stočarstvom i voćarstvom na Jezeru, Omišljani osnivaju i ribarsku zadrugu. Stoga, iako malobrojan, Omišalj pokazuje žilavost i gospodarsku dinamiku po kojoj prednjači na čitavom otoku. Tako je i prvo komunalno poduzeće na otoku osnovano upravo u Omišlju.

Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća na području općine izgrađeni su važni industrijski, prometni i infrastrukturni objekti, ugostiteljsko-turistički kapaciteti, trgovinski i komunalni objekti. Povećavao se turistički promet, broj zaposlenih, a ostvaren je i porast osobnog i društvenog standarda, dok se broj stanovnika utrostručio.

Tijekom i nakon Domovinskog rata, započeo je proces pretvorbe i privatizacije. Trenutačna opća i gospodarska kriza u kojoj se nalazimo, djelomično je prouzročena i loše provedenom pretvorbom i privatizacijom. Izostala su svježa ulaganja u gospodarstvo i tehnološku modernizaciju. U takvim okolnostima gospodarski razvoj općine Omišalj je gotovo zaustavljen. Industrija, promet, turizam i trgovina zapali su u velike poslovne teškoće pa akumuliraju gubitke. Veći broj manjih privatnih poduzetnika u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu i drugim djelatnostima mora se boriti za preživljavanje.

Na pragu sasvim izvjesnog investicijskog ciklusa u industriji (LNG, DINA, JANAF), uvjereni u daljnji turistički razvoj, s optimizmom gledamo u budućnost. Priželjkujemo i skori ulazak u Europsku uniju, primjenu standarda i pravnih stečevina koje će nam omogućiti bolje uvjete privređivanja te jamčiti održivi razvoj naše općine.

Godine 2007. u općini Omišalj su kod pravnih subjekata bile zaposlene ukupno 1.052 osobe, a kod obrtnika 333 osobe (tijekom ljetne sezone broj zaposlenih znatno varira). Registrirana su ukupno 194 obrta koji se uglavnom bave uslužnim djelatnostima, trgovinom i građevinarstvom. Prema podacima iz iste godine, zaposleno je oko 35% ukupnog stanovništva. Iste godine nezaposlene su bile 152 osobe ili njih 5%. S obzirom na blizinu Kraljevice, Crikvenice i Rijeke, znatan dio zaposlenih dnevno migrira prema kopnu i obratno.

Na području općine Omišalj nalaze se gospodarski i infrastrukturni objekti od važnosti za Republiku Hrvatsku, a neki su i međunarodno važni (prijevoz nafte).

Prerađivačka industrija

U prerađivačkoj industriji djeluje jedna velika, dvije manje tvrtke i 12 obrtnika. Ta djelatnost je važna za područje općine jer u ostvarenom bruto domaćem proizvodu sudjeluje više od 13% i ima velike mogućnosti za daljnji razvoj. Najvažnija tvrtka je DINA-Petrokemija d.d. Proizvodni kapaciteti iznose 70.000 tona prerađevina na godinu. DINA-Petrokemija d.d. planira izgradnju novih proizvodnih postrojenja i povećanje postojećih proizvodnih kapaciteta. Tako je, primjerice, ponovno pokrenuta proizvodnje vinil-klorid monomera (WCM) kapaciteta 160 tisuća tona na godinu.

Graditeljstvo

Graditeljstvo je jedna od ključnih djelatnosti na području općine Omišalj. Dominantnu ulogu ima tvrtka GPP Mikić. Pored te tvrtke, u općini djeluje još 11 manjih tvrtki (tri na području Omišlja i osam na području Njivica), kao i 18 obrta (prema podacima za 2008. godinu). Jedan od ključnih problema graditeljstva je nedostatak stručnih kadrova i radne snage.

Trgovina

Trgovinom se na području općine Omišalj bavi 28 tvrtki i osam obrta. U toj djelatnosti zaposlene su 72 osobe (2008. godine). Trgovine koje djeluju na području općine Omišalj uglavnom trguju robom široke potrošnje za potrebe stanovništva, turista i gospodarstva. Najveći dio vanjskotrgovinskog prometa robama obavljaju tvrtke JANAF i DINA (sustavi u koje su uključeni) i to samo za vlastite potrebe (sirovine, poluproizvodi, pogonska goriva, investicijska oprema i transportna sredstva).

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i obavljanje usluga

Tu je djelatnost 2008. godine obavljalo 35 malih tvrtki. Od toga je bilo osam putničkih agencija i tour-operatera, jedna tvrtka registrirana za djelatnost „ostalih agencija u prijevozu“, 11 za poslovanje nekretninama te 16 za računovodstvene usluge, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, arhitektonsku djelatnost, tehničko ispitivanje i analizu, savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera).

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

Za te djelatnosti registrirano je sedam privatnih subjekata koji obavljaju različite djelatnosti, od vozačke škole, preko sportske i rekreacijske djelatnosti do djelatnosti za njegu i održavanje tijela.

Turistička djelatnost i ugostiteljstvo

Turistička djelatnost jedna je od okosnica privređivanja u općini Omišalj, s turističkim kapacitetima koji čine oko 25 % ukupnih kapaciteta otoka Krka. Od gospodarskih subjekata u turizmu najveći su Hoteli Njivice i Hoteli Omišalj. Ukupan prihod od prometa u hotelskim kućama, privatnom smještaju i ugostiteljskim objektima iznosi oko 70 milijuna kuna. Ukupan broj zaposlenih u turizmu kreće se oko 330.

Turisti koji ljetuju na području općine Omišalj preferiraju boravak u hotelima, što pokazuju i podaci iz 2007. godine kad su u hotelima boravila 55.943 gosta. Oni su ostvarili 290.337 noćenja. U kampovima je bilo 35.327 gostiju i 150.270 noćenja, a u privatnom smještaju 20.844 gosta i 133.852 noćenja. Većina turista je iz stranih zemalja (oko 92%), dok je mali postotak domaćih turista (oko 8%). Najviše je turista iz Njemačke, potom iz Slovenije, Italije i Austrije.

Hoteli Njivice

Hoteli Njivice iz Njivica djeluju u sklopu tvrtke Finvest corp d.d. iz Čabra. Raspolažu s 2000 kreveta i to: 1210 u hotelima s tri zvjezdice (hotel Jadran -460 postelja, Beli kamik -750 postelja); 520 postelja u bungalovima Flora s dvije zvjezdice; 120 postelja u depandansi Adria s dvije zvjezdice; autokampu Njivice s 650-700 kamp-jedinica (oko 2.000 osoba) na 13 ha površine. Svi objekti smješteni su u Njivicama, u neposrednoj blizini mora. Tvrtka je 2007. godine ostvarila ukupno 321.012 noćenja, uglavnom agencijskih gostiju i to 97% inozemnih.

Hoteli Omišalj d.d.
Hoteli Omišalj d.d. trenutačno posluju pod teretom dugova i visokih kreditnih zaduženja. Tvrtka je djelomično u vlasništvu države (oko 20%), dok preostalo vlasništvo ima oko 600 malih dioničara.
U Hotelima Omišalj radi 40 stalno zaposlenih i do 100 sezonskih radnika. Od pet objekata u vlasništvu, trenutačno su samo tri u funkciji. Ti objekti raspolažu sa 150 osnovnih postelja u hotelu Adriatic (dvije zvjezdice) i 240 postelja u dvije depadanse (Primorka i Marina).
Godine 2008. ostvareno je ukupno 67.486 noćenja. Strani gosti ostvarili su 63.064 noćenja, a domaći 4.422.
Jedan od načina rješavanja trenutačne situacije u kojoj se nalaze Hoteli Omišalj jest pokretanje stečajnoga postupka, odnosno stečaja s preustrojem uz održanje neprekinute djelatnosti. Da bi se pronašlo najbolje rješenje, potrebno je izraditi stručnu analizu.
Pesja-Nautika d.o.o.

Važni smještajni kapaciteti općine Omišalj nalaze se i u luci posebne namjene – sportskoj luci Pesja u uvali Pesja u Omišlju. Luka ima 200 vezova (84 na molovima, 50 uz obalni zid i 66 na sidrištu), a njome upravlja Pesja nautika d.o.o. To je trgovačko društvo u vlasništvu Općine Omišalj, a pored tih djelatnosti, tvrtka je registrirana i za niz drugih kao što su ugostiteljstvo, održavanje čistoće javnih površina, upravljanje, održavanje i uređenje groblja i drugo.

Hotel Delfin

Hotel Delfin u Omišlju vodi tvrtka 4V Commerce d.o.o. koja ima 20 zaposlenih. Zbog nedostatka radne snage, većina zaposlenika nije iz Omišlja. Budući planovi uključuju dodatno investiranje u ponudu hotela (bazen, wellness i sl.).
Tijekom 2009. godine u Hotelu Delfin boravilo je 3.808 gostiju koji su ostvarili 12.500 noćenja.

Auto-kamp Pušća

Auto-kamp Pušća u vlasništvu je Općine Omišalj, a u zakupu Zajedničkog ugostiteljskog obrta Pušća koji upravlja kampom. Tijekom 2009. godine ostvareno je 39.487 noćenja (12.444 gosta), što predstavlja 23% noćenja ostvarenih u mjestu Omišalj.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore ( iz 2008. godine), tri su manje tvrtke u općini Omišalj registrirane za poljoprivrednu djelatnost; dvije u Omišlju koje se bave preradom mlijeka i proizvodnjom sira te jedna u Njivicama koja se bavi hortikulturnim poslovima i sakupljanjem šumskih plodova. Te tri tvrtke su tijekom 2008. godine imale ukupno 12 zaposlenih.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, od 1.016 domaćinstava u općini Omišalj njih 276 očitovalo se da se bavi proizvodnjom poljoprivrednih kultura, od čega su se za voćarstvo (uključujući masline i vinovu lozu) izjasnila 53 domaćinstva.

Glavne poljoprivredne grane su maslinarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo te ovčarstvo. Od 2.246 ha poljoprivrednih površina najveći udio zauzimaju pašnjaci (83%). Poljoprivreda je dosta zanemarena. Iako postoje prirodni uvjeti za razvoj maslinarstva i vinogradarstva, kao i stočarstva, zbog malih obradivih površina, usitnjenosti i rascjepkanosti gospodarstava, neorganizirane proizvodnje i lakše zarade u drugim djelatnostima, ne može se očekivati intenzivan razvoj tih poljoprivrednih grana.

Lov

Na području općine Omišalj županijsko je lovište broj 1 (Krk), koje zauzima najveći dio otoka (sjeverozapadno od ceste Punat-Krk). Lovište je površine 27.258 ha, od čega je lovna površina oko 90%. U lovištu ima zečeva, srna, fazana, šljuka, kuna bjelica, lisica, divljih golubova. Posebno izražen problem na otoku Krku je alohtona divljač, veprovi i medvjedi, koji čine veliku gospodarsku štetu. Lovištem upravlja Lovačko društvo Orebica, a uz brigu o lovištu i divljači, lovci posebno pridonose razvoju atraktivnog i unosnog lovnog turizma.

Ribarstvo

Iako je akvatorij općine Omišalj (Kvarnerić) bogat plavom ribom, stanovnici općine Omišalj za profesionalno bavljenje tom djelatnošću nemaju posebnog interesa. U djelatnosti ribarstva registrirana je jedna tvrtka i tri obrta.

Šumarstvo

Prema podacima iz 2008. godine, za djelatnost šumarstva je registrirana samo jedna tvrtka (PAGI d.o.o.) koja se bavi šumarstvom i sječom drva. Na području općine Omišalj ima oko 748 ha šumskog zemljišta. Jednim dijelom gospodare Hrvatske šume, a drugim privatni vlasnici. Hrvatske šume - Šumarija Krk provodi njegu, čišćenja, prorjeđivanja i zaštitu šuma. Protupožarna zaštite provodi se izgradnjom i održavanjem protupožarnih putova i prosjeka,a u ljetnim mjesecima organiziranjem protupožarnih motrenja i ophodarsko-dojavne službe.

Promet

JANAF - naftni terminal i luka

Sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od luke i terminala u Omišlju do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i srednjoj Europi.
Luka i naftni terminal Jadranskog naftovoda d.d. smješteni su u Omišaljskom zaljevu na poluotoku Ert. Zaštićena od jakog vjetra i utjecaja valova, luka je idealna za prihvat i otpremu nafte. Dva tankerska veza s dubinom mora od 30 metara mogu bez ograničenja prihvatiti i najveće tankere. Za skladištenje nafte na terminalu Omišalj koristi se dvanaest spremnika ukupne zapremine od 760.000 m3. Uz to, za skladištenje naftnih derivata na terminalu Omišalj koristi se šest spremnika s ukupno 60.000 m3 spremišnog prostora.
Trenutačno su u tijeku pripreme za izgradnju novih spremnika na terminalu.
Prema podacima iz 2008. godine, na terminalu u Omišlju bilo je zaposleno 115 osoba od čega ih je 85% s područja otoka Krka.

Zračna luka Rijeka d.o.o.
Zračna luka Rijeka d.o.o. je registrirana za obavljanje aerodromskih usluga, odnosno prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, robe i prtljage te održavanje i rekonstrukciju zrakoplova i helikoptera. Nakon pretvorbe, vlasnici Zračne luke su Republika Hrvatska (55%), Primorsko-goranska županija (20%), Grad Rijeka (10%), gradovi Opatija, Crikvenica i Krk (po 4%) i Općina Omišalj (3%).

Bez jasne vizije razvoja avio-prometa i odlučnosti svih čimbenika, u prvom redu vlasnika, da sudjeluju u velikim ulaganjima, budućnost te zračne luke je neizvjesna.

Prema podacima iz 2008. godine, u Zračnoj luci Rijeka je zaposleno 77, odnosno 80 osoba (uključujući sezonske radnike). S područja općine Omišalj su 24 zaposlenika. U hotelima otoka Krka avio-gosti ostvaruju oko 20% od ukupnoga broja noćenja.

Kako bi se svakog gosta što bolje informiralo o turističkim sadržajima Primorsko-goranske županije, 2007. godine u zračnoj luci otvoren je info-punkt Turističke zajednice Primorsko-goranske županije.
U zračnoj luci nedostaje osnovna infrastruktura, nedostatan je broj poslovnica rent-a-cara i drugih usluga.

Kalendar događanja
travanj, 2014
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30