Naslovna » Glasnik Općine Omišalj broj 80 » Novi broj Dometa o Brevijalu hirvackom...

Novi broj Dometa o Brevijalu hirvackom Mikule Brozića

Početkom prosinca u općinskoj je vijećnici predstavljen novi broj Dometa, znanstveno-kulturnoga časopisa riječkoga ogranka Matice Hrvatske. Povod omišaljskome predstavljanju bio je članak Jurja Lokmera, objavljen u povodu 450. obljetnice tiskanja Brvijala hirvackoga omišaljskoga župnika Mikule Brozića. U tom su tekstu sažeti vrijedni i zanimljivi podaci o glagoljaškom tiskarstvu na tom području te o važnoj ulozi koju je Omišalj imao za razvoj glagoljske kulture i propagiranje ideje o potrebi očuvanja glagoljske baštine kao nezaobilaznog izvora nacionalnog identiteta.

Brvijal hirvacki omišaljskoga plovana i glagoljaša Mikule Brozića važan je doprinos očuvanju staroslavenskoga jezika i glagoljskoga pisma u bogoslužju. Brevijar je tiskan u Veneciji 1561. godine, u džepnome formatu, a nastao je kao nadopuna Brvijara hrvackog Blaža Baromića. Zadržavajući vanjsku formu, opseg i raspored tekstova Baromićeva brevijara, Brozić je osuvremenio tekst, unio mnoge novine, a proveo je i jezičnu redakciju teksta, tj. kroatizirao je crkvenoslavenski jezik pa je crkvenoslavenske lekseme zamijenio čakavskim izrazima (npr. glagolju > govoru, az’ > ja, zane > zač’). Kako doznajemo iz Lokmerovog članka, Brozićev je brevijar bio dobro prihvaćen kod krčkih glagoljaša koji su tako u jednoj knjizi dobili sve što im treba – brevijar, misal i obrednik. Brozićev brevijar ujedno je bio i posljednja tiskana glagoljska liturgijska knjiga hrvatske redakcije (unošenje čakavskoga narječja u staroslavenski jezik) kojom je zaokruženo i završeno prvo, najstarije razdoblje tiskane glagoljske knjige. Potkraj članka Lokmer izražava nadu da će omišaljski župnik Mikula Brozić i drugi velikani omišaljske crkvene i kulturne povijesti dobiti doličan spomen u svome gradu. Obraćajući se Omišljanima okupljenima u općinskoj vijećnici, Lokmer je također rekao da mogu biti ponosni na svoju glagoljašku tradiciju.

Bivši plovan župe u Omišlju, Franjo Velčić, otkrio je neke zanimljive detalje iz života Mikule Brozića, dok je Mladen Urem, književni kritičar i suradnik časopisa, koji je pohvalio njegovu izuzetnu koncepciju i bogatstvo, predstavio svoj članak - Pariške šetnje A.G. Matoša i arhitekta Josipa Markovića.

Na predstavljanju novoga broja Dometa, Goran Crnković, predsjednik Matice hrvatske u Rijeci, govorio je o razvoju te institucije koja, podsjetimo, djeluje od 1842. godine i najvažniji je nakladnik knjiga i časopisa u Hrvatskoj. U zagrebačkoj središnjici te u 100-tinjak ogranaka na godinu se objavi više od 100 knjiga, a posebno je cijenjena Matičina biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti.

Naposljetku kažimo da omišaljska župa i danas njeguje tradiciju glagoljske baštine, a staroslavenski jezik povremeno se koristi tijekom misnih slavlja. Tako je i predstavljanje novoga broja Dometa završeno molitvom Zdravo, Marijo i Slava Ocu koju je na staroslavenskom jeziku izmolio franjevac Miko Fabijanić Škurić.

A.R.